Klanjec, miran je i romantičan gradić Hrvatskog zagorja smješten podno Cesarske gore, uz dolinu rijeke Sutle. Već gotovo sedam stoljeća živi, ispisuje povijest i otvorenog srca dočekuje putnike namjernike.
Dođete li mu, počastit će vas brojnim sadržajima, ljepotom netaknute prirode i predivne arhitekture.
Smještaj na samom ulazu u klanac Zelenjak odredio mu je ime, a kasnije su ga proslavili umjetnici i znanstvenici koji su iz njega potekli.
Najistaknutiji među njima svakako su dr. Ivan Broz i Franjo Iveković – autori prvog hrvatskog rječnika, zatim Oton Iveković – veliki slikar hrvatske povijesti, hrvatski pjesnik Antun Mihanović te jedan od najznačajnijih hrvatskih kipara 20. stoljeća Antun Augustinčić. Upravo njegova galerija uz velebno zdanje Franjevačkog samostana s crkvom Navještenja Blažene Djevice Marije dominira središtem grada i čuva Augustinčićeva djela neprocjenjive vrijednosti.
Antun Augustinčić rodio se 4. svibnja 1900. godine u Klanjcu. Studij slikarstva započeo kod Frangeša Mihanovića, a diplomirao kod slavnog Ivana Meštrovića. Nakon diplome 1924., kao stipendist francuske vlade odlazi na usavršavanje u Pariz koji je neupitno utjecao na njegovo umjetničko oblikovanje i omogućio mu prve izložbe.
Najpoznatija djela kojima je počastio svoju domovinu svakako su Spomenik Seljačkoj buni u Gornjoj Stubici, Josip Broz Tito u Kumrovcu, te Tuga i Mojsije na zagrebačkom groblju Mirogoj, dok su mu svjetsku slavu osigurali spomenik Rudar u Ženevi, Spomenik žrtvama fašizma u Adis Abebi i najveći od njih spomenik Mir (Jahačica) ispred zgrade Ujedinjenih naroda u New Yorku
Godine 1949. prilikom izgradnje novog kompleksa spomenute organizacije u New Yorku, svakoj od članica UN-a dodijeljen je zadatak da na svoj način pokuša doprinijeti ljepoti novonastalog prostora. Želeći svijetu poslati poruku svoje težnje ka miru u svijetu, tadašnja jugoslavenska vlada pozvala je upravo Augustinčića na stvaranje spomenika koji će to najjasnije učiniti.
Alternativnog naziva Vjesnica mira, spomenik Mir prikaz je žene na konju. Augustinčić je odabrao ženski lik koji je smatrao prikladnijim za simboliku mira. Znao je govoriti: “Kad bi žene vodile politiku, ratova ne bi bilo.” Tako ženski lik strogog pogleda usmjerenog naprijed u desnoj ruci drži globus, a u podignutoj ljevici maslinovu granu. Zabačena kosa, plašt koji vijori i konj u pokretu šalju poruku odlučnog vođenja svijeta ususret miru. Odlivena u bronci, preko šest tona teška konjanička figura iz luke u Rijeci, brodom je otpremljena u New York gdje je pred sjedište UN postavljena na 10 metara visoki betonski postament.
Grafički prikaz ‘Mira’ od 1965. do 1993. godine bio je na prednjoj strani crvene novčanice od 100 jugoslavenskih dinara, a još i danas Croatia filma iz Zagreba koristi ga kao dio svog logotipa. Godine 2017. povodom 25-obljetnice primanja Republike Hrvatske u članstvo UN-a podno spomenika Vlada Republike Hrvatske postavila je informativnu ploču s podacima o autoru i zemlji iz koje potječe.
Izvor: narod.hr
Galerija Antuna Augustinčića u Klanjcu otvorena je pred kraj Augustinčićeva života, točnije 1970. godine kada je svom rodnom gradu odlučio darovati veliko blago – vlastiti kiparski opus nastao tijekom 50 godina stvaranja koji ga je proslavio u domovini i inozemstvu. Prema riječima kustosa, Galerija Antuna Augustinčića jedina je muzejska ustanova u Hrvatskoj koja kontinuirano obilježava 21. rujna, Međunarodni dan mira.
Antun Augustinčić umro je 10. svibnja 1979. u Zagrebu, a sahranjen je u parku svoje Galerije u rodnom Klanjcu.
Posjetite li danas Klanjec uz posjet Galeriji sjednite u koji od klanječkih kafića ili restorana. Osjetite dašak starog Zagorja i kušajte domaća vina zaštićenog porijekla. Svoj posjet svakako oplemenite odlaskom u obližnji Zelenjak gdje vas čeka spomenik Lijepoj našoj – obelisk posvećen najsvetijoj hrvatskoj pjesmi, Mihanovićevoj “Lijepoj našoj”, jedinoj himni na svijetu koja ima svoj spomenik. A najbolji smještaj u Zagorju pronađite na našoj stranici.
Autor: Marina Skušić
Objavljeno: 29. travnja 2024.