Više ne odbrojavamo dane, već sate od ulaska po mnogima u najljepši mjesec godine, prosinac, kada nas sve obuzima adventska čarolija, mirisi kolača, svjetla lampica, boje ukrasa i toplina ljudi oko nas. Mnogi su već iz prašnjavih tavanskih ili podrumskih kutija izvadili svoje božićne ukrase, a osim tradicionalnog božićnog bora, zasigurno primarni fokus ukrašavanja je i adventski vijenac.
Ove godine prvu adventsku svijeću palimo točno 1. prosinca, a koja je simbolika adventskog vijenca i svijeća koje palimo četiri nedjelje saznat ćete u nastavku teksta. No prije toga donosimo par riječi o povijesti adventskog vijenca.
U drevnim vremenima vijenac je simbolizirao pobjedu, dok je u kršćanskoj tradiciji postao znak spasenja koje dolazi kroz Krista. Njegova struktura uključuje dva ključna elementa: krug, koji predstavlja vječnost zbog svog savršenog oblika bez početka i kraja, te svijeće, koje svojim svjetlom simboliziraju pobjedu nad tamom i zlom. Ovi elementi zajedno prenose poruku nade, vjere i duhovnog trijumfa, čineći vijenac duboko značajnim simbolom i u religijskom i u univerzalnom smislu.
Moderni adventski vijenac svoje korijene veže za Njemačku, a prvi ga je osmislio luteranski pastor Johann Hinrich Wichern još u 19. stoljeću, točnije 1839. Kroz želju pastora Wicherna da siromašnoj djeci približi sve radosti i čari Božića, izradio je adventski vijenac od kotača kola koji je prvotno imao 24 svijeće, a svaka svijeća je simbolizirala jedan dan do Božića. Tako se kolo sastojalo od 19 malih crvenih svijeća i četiri velike bijele koje su se palile samo nedjeljom. Danas nam je ovo poznatije kao adventski kalendar, posebno onaj čokoladni, drag i mladima i odraslima.
Zbog praktičnosti i veličine, ova tradicija je pojednostavljena na samo četiri svijeće, od kojih svaka predstavlja po jedan tjedan, odnosno nedjelju, a također predstavljaju i četiri godišnja doba.
Tako četiri svijeće nose simbole:
- nade i vjere,
- mira,
- radosti i
- ljubavi.
Ovi simboli nisu isključivo religiozni, oni su unificirani u svakodnevnom životu i potiču nas na razmišljanje i unošenje ljubavi i svjetla u svačiji život. Zbog toga je danas adventski vijenac simbol iščekivanja i zajedništva u mnogim domovima.
Adventski vijenac uvijek se izrađivao od zimzelenog raslinja s obzirom na to kako ono traje tijekom cijele godine što ujedno simbolizira i neprekinuti životni ciklus koji je povezan s oblikom kruga vijenca. Tako se pri izradi adventskog vijenca često koristi božikovina, tisa, lovorov list, cedar, češeri i slično.
Božikovina i tisa povezane su sa simbolikom besmrtnosti, dok lovor predstavlja pobjedu nad progonstvima i patnjom, a cedar utjelovljuje snagu i ispunjenje. U kršćanskoj tradiciji božikovina ima posebno značenje, njezini bodljikavi listovi podsjećaju na trnovu krunu koju je nosio Krist. Dekoracije poput oraha, sjemenki mahuna i borovih češera na adventskom vijencu nose simboliku života i uskrsnuća, dodatno obogaćujući njegovu duhovnu poruku.
Iako se danas adventski vijenci mogu naći u raznim oblicima i bojama, u tradicionalnom obliku boje svijeća imaju važnu poruku. Tako su tri svijeće ljubičaste, a jedna je ružičasta. Ljubičasta boja simbolizira pokoru jer se nekada za vrijeme došašća prakticirao post, dok je danas on vezan samo na Veliki petak, kada mnogi uživaju u bakalaru, fišu i drugim ribljim specijalitetima. Ljubičasta boja povezana je i s liturgijskom odjećom svećenika, odnosno misnim haljinama tijekom došašća kada vjernici pohode zornice i pripremaju se za dolazak Božića. Prve dvije nedjelje se pale ljubičaste svijeće, potom ružičasta i na kraju opet ljubičasta. Neki dodaju i petu svijeću koja se pali na sam dan Božića i stavlja se u središte vijenca, a predstavlja rođenje Isusa.
U Hrvatskoj, ali u u drugim zemljama običaj je na 13. prosinaca, odnosno blagdan Sv. Lucije, zasaditi pšenicu, koja se potom stavlja u središte (krug) adventskog vijenca. Upravo je ovo prvi predbožićni blagdan koji se u narodu još zove “brojanica” odnosno ” dvanaestodnevnica”, jer ostaje još 12 dana do Božića.
Adventsko vrijeme ili došašće, kako se naziva u liturgiji, svima je srcu drago, a svaka svijeća podsjeća nas kako istinske vrijednosti nade, mira, radosti i ljubavi ne treba dijeliti samo u blagdansko vrijeme već tijekom cijele godine!
Objavljeno: 28. studenoga 2024.