Uz tradicionalne bušare i zvončare, veljača prevrtljača, poznata je i po pokladnom jahanju – tradiciji dugoj preko 200 godina! Ova moderna inačica, danas sakuplja zaljubljenike u konje, narodne običaje i nošnje, a zbog tradicionalnog karaktera prikuplja i brojne posjetitelje na svome putu. Pokladno jahanje na neki način je isprepleteno s bušama i zvončarima, ali se u pravilu odvija uvijek prije blagdana Pepelnice, kada jahači imaju priliku pokazati svu raskoš svojih nošnja i ljepotu konja, koji također budu prigodno ukrašeni.
Pokladno jahanje prvotno se veže uz Vojnu krajinu i područje Slavonije, Baranje i Srijema, a posebno uz selo Babinu Gredu. Ovaj prostor, omeđen rijekom Savom, činio je granični pojas habsburške vladavine i prvu crtu obrane od Osmanlija iz Turske. Tijekom poklada, graničarima bi dozvolili da konjima krenu kroz sela prema čardacima uz Savu, koji bi potom izvodili razne vratolomije, zabavljajući lokalno stanovništvo u vremenu stalne napetosti od prodora neprijatelja. Turci su s vremenom otišli, ali se običaj zadržao, i u 21. stoljeću proširio na razna slavonska sela.
U svakom mjestu pokladno jahanje organizira druga konjogojska udruga, a u cijeli proces očuvanja manifestacije uključuju se i gradovi kao i županije s pripadajućim turističkim zajednicama, jer običaji su tu kako bi se čuvali i prenosili s koljena na koljeno. Stoga se u cijelu organizaciju uključuje i sve više mladih osoba, a sve češće se i vide i lijepa snaše u povorci.
Posjetitelji tako imaju priliku za vrijeme ovakvih manifestaciji vidjeti pravo kulturno blago Hrvatske, a oni odvažni i vožnju zapregama ili samo jahanje konja. Pokladnu povorku svako selo željno iščekuje, a uobičajena je praksa brojnih domaćinstava ih dočekati s hranom, pićem, svježim krofnama ili „poderanim gaćama“ odnosno langošicama, kao i naravno domaćom rakijom, pjesmom i tamburicom.
Objavljeno: 19. veljače 2024