​Još je manje od mjesec dana do “praznika ljubavi” – Valentinova. Iako smo svi upoznati s pričom o svetom Valentinu, svećeniku i mučeniku iz 3. stoljeća, manje su poznate zanimljive “zabranjene” ljubavne tragedija i usmene predaje kontinentalne Hrvatske!

 

Osječke nesretne ljubavi

Našu ljubavnu istragu započet ćemo na istoku Lijepe naše, odnosno u gradu na Dravi – Osijeku. Na križanju dvaju cestovnih žila kucavica grada, Vukovarske ulice i Trpimirove, nalazi se predivna kapelica Kamenitog križa. Kod Osječana poznata i kao kapelica nesretnih ljubavi, s razlogom nosi ovaj nadimak. Prostor na kojemu se kapelica nalazi nekada je bio javno gradsko stratište s vješalima i mjesto za proštenja, nadomak Tvrđe. Priča o nastanku kapelice veže se uz osječkog “Romea i Juliju”, mladića koji zatekao na ulici usred policijskog sata. Zaustavili su ga policajci koji su ga se ni krivog ni dužnog optužili za ubojstvo koje se dogodile te noći. Mladić, iako nedužan, nije htio reći kako se tajno išao vidjeti s djevojkom kako njoj i njezinoj obitelji ne bi ukaljao ugled. Nažalost, priznanje djevojke došlo je prekasno jer je mladić već osuđen na smrtnu kaznu vješanjem te je pogubljen na mjestu današnje kapelice. Kapelicu je dao izgraditi lokalni trgovac 1780., a od tada bila je mjesto hodočašća Roma tijekom “suhog petka”, brojnih pravoslavnih i katoličkih vjernika, ali i građana.

kapelica kamenitog križa osijek ljubav legenda

Kapelica Kamenitog križa Osijek

Mnogi su vjernici i parovi obilazili kapelicu te ujedno ostavljali novčani prilog, kojega je grad sakupio i donirao za izgradnju i donirao za izgradnju gradske bolnice, na temelju prijedloga gradskog vijećnika Martina Mollera 1813. Priča o Kapelici uprizorena je i u kazališnoj drami „Prolaznici“ autora Damira Petričevića, koju je 2011. izvelo Hrvatsko narodno kazalište u Osijeku. Nedaleko od ovoga mjesta, 2. prosinca 1786., odlukom Josipa III. ujedinjene su tri gradske jedinice u jedinstvenu cjelinu. Tako su obližnja Tvrđa, Gornji i Donji grad postale zasebna cjelina. A upravo Donji grad u Osijeku krije još jednu zanimljivu priču, i to još iz rimskog doba. Ispod tržnice na Trgu bana Jelačića, arheolozi su pronašli rimski grob mladog muškarca i djevojke koji su u grobnicu bili položeni tako da su se dodirivali rukama, odnosno držeći jedno drugo.

Da je Osijek i dalje grad zaljubljenih dokazuju i brojni lokoti na poznatom pješačkom mostu s kojega se navečer pruža nevjerojatan zalazak sunca!

Priča o Katarini s Papuka

U parku prirode Papuk krije se još jedna ljubavna priča, ona o Katarini koja je bila zaljubljena u sina upravitelja tamošnje staklane. Naime, to područje poznato je po staklarskim obrtima i obiteljima, o čemu svjedoči i staklarsko groblje. Kako otac mladića nije odobravao ovu vezu, ljubavni par morao je kriti svoju ljubav. Katarina, očajna zbog nemogućnosti da provede život s voljenim, odlučila je okončati svoj život skokom sa slapa Skakavac. Pri padu je desnim ramenom udarila o stijenu, a taj udarac joj je otrgnuo ruku. Zbog toga danas na Staklarskom groblju stoji kameni križ koji, prema predaji, nema desnu stranu.

slap skakavac park prirode papuk ljubav legenda

Slap Skakavac; izvor: TZ Virovitičko - podravske županije

Svi znamo legendu o Đulinom ponoru

Rijeka Dobra prolazi kroz jedan od impresivnih ponora kod Ogulina. Riječ je o Đulinom ponoru, dubokom 40 metara, čije dubine kriju još jednu nesretnu ljubav, onu djevojke Đule (Zulejke) i mladog krajiškog kapetana Milana Juraića. Đula je bila kćer Ivana plemenitog Glušića, koji je imao važnu funkciju zapovjednika ogulinske tvrđave u 16. stoljeću, odnosno u vrijeme prodora Osmanlija. Ljubav između njih nikad nije dosegnula vrhunac zbog pogiblje Juraića u bitkama protiv turskih osvajača. Kada je primila ovu tužnu vijest, odlučila je oduzeti si život te je skočila u ponor rijeke Dobre. Utjecaj vode i prirodne formacije čak su oblikovale profil muškarca kojega lokalci poistovjećuju s kapetanom Milanom koji još uvijek traži svoju Đulu.

Litica je danas izazov brojnim alpinistima, a obližnja spilja Medvednica u koju Dobra utiče izazov je speleolozima koji su do sada istražili više od 15 kilometara speleološkog sustava.

đulin ponor ogulin ljubav zulejka

Đulin ponor Ogulin; Izvor TZ grada Ogulina

I Zagorje ima svoje nesretne ljubavne priče

Hrvatsko zagorje, poznato po svojoj predivnoj prirodi, na svojim brežuljcima krije i brojne utvrde i tabore, od kojih se posebno ističe dvor Veliki Tabor. Na prvom katu dvorca smještena je kapela, a u njoj – lubanja koja pripada Veroniki Desinićkoj, tragičnoj junakinji jedne od najpoznatijih hrvatskih legendi. U 15. stoljeću, dok je ban Herman II. Celjski vladao Zagorjem, njegov sin Fridrih zatekao se na očevim posjedima i zaljubio se u Veroniku. No, njihova ljubav naišla je na Hermana, koji se oštro protivio vezi svog sina s djevojkom skromnog podrijetla. Očajni, mladi ljubavnici odlučili su pobjeći i skloniti se u Fridrihštajn u Sloveniji, zamak kojeg je Herman sagradio upravo za svog sina. Tu, u osami guste šume, okruženi prirodnim ljepotama, Veronika i Fridrih su se vjenčali i uživali u kratkom periodu sreće.

Međutim, stari Herman ubrzo saznaje gdje se nalaze i šalje po njih vojsku koja je opkolila zamak, a Fridrih uspijeva pomoći Veroniki da pobjegne preko Gorskog kotara do sela Sveta Margita, gdje se sklonila kod prijatelja. Nažalost, Fridriha je vojska uhvatila i dovezla natrag u Veliki Tabor, a zatim ga otac zatvara u kulu u Celju, koja će postati poznata kao “Fridrihova kula”. Nakon četiri godine zatočeništva, oslobađaju ga, no Fridrih je psihički i fizički slomljen i povijest ga više ne spominje.

Veroniku ubrzo pronalaze Hermanovi špijuni i dovode je u Veliki Tabor gdje je ban Herman optužuje za vještičarenje, tvrdeći da je svojim čarolijama zavela njegovog sina. Iako suci nakon dvodnevnog suđenja zaključe da Veronika nije kriva, Herman je ne pušta na slobodu. Bez obzira na sudsku presudu, daje naredbu da je udave. Nesretna Veronika skončava u vodi, a njeno tijelo kasnije zazidaju u zid dvorca.

Godine 1982., prilikom čišćenja dvorca, pronađena je lubanja za koju se vjeruje da je možda pripadala Veroniki. Istina ili ne, legenda o Veroniki Desinićkoj ostaje zauvijek živa, a njena priča o nesretnoj ljubavi i tragičnoj sudbini nastavlja intrigirati i podsjećati nas na ljubav koja nije poznala granice – čak ni one života i smrti.

Više o muzeju u dvorcu i ovoj priči možete i sami istražiti, a pri tome i uživati u idiličnim kućama za odmor, stvorenima za Valentinovo. Tako izdvajamo nekoliko bisera sjeverne Hrvatske. Zagorska hiža Cecilija**** nudi romantičan bijeg za parove u tradicionalnom ambijentu, pružajući privatnost i panoramski pogled na zagorske brege. Uz saunu i jacuzzi idealna je za Valentinovo zbog svoje intimne atmosfere, autohtonog uređenja i jedinstvenog doživljaja jutarnjih prizora poput srna u prirodi.

Kuća za odmor Hiža & Villa*** pruža parovima savršen spoj romantike i opuštanja uz grijani jacuzzi, infracrvenu saunu i toplinu kamina, sve u idiličnom okruženju voćnjaka i zagorskih brežuljaka.

Podno Zagorja, u zagrebačkoj regiji izdvajamo još dvije kuće za odmor. Prva je Šumska idila*** koja će se zaljubljenim parovima svidjeti zbog privatne wellness oaze s jacuzzijem i finskom saunom, okruženu predivnom prirodom Vukomeričkih gorica.

Prije posljednje ljubavne priče, izdvajamo i kuću za odmor Villavera*** koja nudi parovima opuštajući bijeg u prirodi s privatnim jacuzzijem na terasi i unutarnjom saunom, stvarajući savršenu kombinaciju romantike i relaksacije. Idealan je izbor za Valentinovo jer pruža toplu atmosferu uz peć na drva i uživanje pod vedrim nebom, okruženi netaknutom prirodom.

I jedna sretna ljubavna priča za kraj

Kako ne bi sve bilo u tonu nesretnih ljubavi, za kraj donosimo i jednu sretnu, i to čak između baruna Franje Trenka i kraljice Marije Terezije. Prema narodnim pričama, njihova ljubav dogodila se u Kutjevačkom dvorcu, koju je barun nastojao impresionirati najboljim vinima iz toga kraja. Izgleda kako je vino ponovno pokazalo svoje afrodizijačke sposobnosti pa se carica prepustila strastima Trenka koji je naredio posluzi da ih ostave nasamo u vinskom podrumu dvorca. Nakon što je posluga ušla u podrum primijetili su 70 urezanih recki koji su po njima predstavljali broj puta koliko su vodili ljubav tijekom tjedan dana. Uz to uočili su i udubljen kameni stol za čije je udubljenje posluga pretpostavila kako je odgovorna više ni manje već caričina stražnjica. Što je do toga istina teško je znati s obzirom na to kako je posluga bila opće poznata po širenju špekulacija, danas poznatih tračeva.

Legende poput ovih uvijek nose dozu misterije i fascinacije, a njihovi detalji često povezuju lokalne običaje, vjerovanja, arhitektonsku baštinu i prirodne ljepote.

Objavljeno: 16. siječnja 2025.