Produženi vikend je na vratima, a time i prilika za sve ljubitelje prirode da spakuju naprtnjače i uhvate pravac šuma, jezera, planina i potoka kontinentalne Hrvatske.
Mi vas ovoga puta vodimo u staru slavonsku šumu, izravan “potomak” drevnih panonskih prašuma – Prašnik. Nekada davno, puno prije pojave čovjeka, prašumom su vladali stari, drevni i mudri hrastovi, koji su svoje korijenje ispleli na stotine kilometara pod zemljom, prenoseći sve informacije iz prašume do glavnog starješine koji se nalazio u srcu guste zelene oaze. Sa stoljećima na mjesta vodećeg hrasta dolazili su nova, jača i mlađa stabla, a ako mislite kako oni više ne vladaju prašumom, varate se!
„Tu se dižu velebni hrastovi sa sivkastom korom, izrovanom ravnim brazdama, koje teku duž cijelog 20 metara visokog debla sa snažnom širokom krošnjom, kojano ga je okrunila, kao stasitog junaka kučma…nije ona crna, gluha, mrtva, kako no se izdaleka na obzorju crta i prikazuje, nego u njoj diše život i svijet izvoran, naravan, gdje kao nigdje priroda uprav na očigled stvara i ništi, nagađa i popravlja. Za onoga, koji prolazi njom bez srca i čuvstva, bez smisla za divnu mudrost prirode, ostat će ona dakako mrtvom šumom, bolje rekući prostorom, drvljem obraslim; ali tko razumije sve one tajne glasove, koji oživljuju šumski prostor, gdje se nježna pjesma miješa sa izumirućim vapajem, gdje tisuća raznih glasova i odjeka, sad sitnih i tankih, sad krupnih i dubokih, sad milih i ugodnih kao ikoja glazba, sad bolnih kao uzdah jadne matere…“ (Josip Kozarac – Slavonska šuma)
Naime, ako pozorno slušate šapat lišća i krošnji, ono će vas odvesti do trenutačno najvećeg hrasta lužnjaka u Europi, i to upravo u Hrvatskoj, u prašumi Prašnik, nedaleko od Nove Gradiške!
Posebni rezervat šumske vegetacije Prašnik prostire se na 52 hektara i čuva posljednje tragove nekadašnje slavonske hrastove prašume. Danas služi kao vrijedan prostor za znanstvena istraživanja i rad šumarskih stručnjaka. U prošlim vremenima, šume poput ove prekrivale su cijelo područje između Save i Drave.
Prašnik se nalazi na području općine Stara Gradiška i predstavlja izniman primjer sekundarne prašume hrasta lužnjaka. Premda je sekundarna, smatra se prašumom jer njome nikada nije upravljano na uobičajen način. Iz gospodarskog sustava izdvojen je još davne 1928. godine, na površini od približno 53 hektara i na nadmorskoj visini od oko 96 metara.
Najveći hrast Europe!
Foto: TZ Brodsko-posavske županije
Danas u tom zaštićenom području raste oko tisuću starih stabala hrasta lužnjaka, uz oko 150 primjeraka običnoga graba i bukve. Između ovih starijih divova, koji su razmjerno rijetko raspoređeni, razvija se mlada mješovita šuma. Hrastovi u rezervatu doživjeli su respektabilne godine – većina ih je stara između 250 i 300 godina, a neki su i stariji. Njihovi prsni promjeri variraju od 70 do 220 centimetara, a visina pojedinih stabala prelazi i 40 metara. Neka od njih imaju zapreminu i do impresivnih 50 kubičnih metara. Onaj najveći ima visinu preko 40 metara, a obujam mu iznosi 7,82 metra na visini od 1,3 metra.
Zato istražite ljepote Prašnika, uz naravno stručnog vodiča, jer „tko je jedanput bio u toj našoj drevnoj šumi s onim divnim stabarjem, spravnim, čistim i visokim, kao da je saliveno, taj je ne može nikada zaboraviti.“ (Josip Kozarac – Slavonska šuma)
A zasigurno nećete zaboraviti niti topot konja s pašnjaka Iva – zaštićeno područje, prostrani pašnjak na kojemu slobodno žive brojna krda konja posavaca. Smješten u podnožju naselja Gorice, ovo se područje nalazi u udolini okruženoj šumom s tri strane, dok ga sa sjevera zatvara blago uzdignut brežuljak. Poput Gajne, i ovaj prostor povremeno poplavljuje rijeka Sava, što ga čini značajnim hranilištem za brojne vrste močvarnih ptica.
Pašnjak Iva
Foto: natura-slavonuca.hr
Sve ovo, prave su čari Brodsko-posavske županije, vrijedne spomena i obilaska uz odmor u nekim od predivnih kontinentalnih kuća za odmor uz Destination Green Croatia!