Jeste li znali kako su istokom Hrvatske prije 15 tisuća godina vladala ogromna, krznata stvorenja s velikim kljovama?
Vodimo vas u dolinu Mamuta, u selo Mohovo sa svega dvjestotinjak stanovnika, koje je skoro preko noći postalo itekako poznato po ostatcima drevnih životinja.
Priča započinje u jesen 2012., kada su tijekom iskopavanja u jednom voćnjaku otkriveni prvi fosilni ostaci mamuta i vunastog nosoroga. Isto tako, samo 2016., na drugoj lokaciji u mjestu pronađeno je novo nalazište sličnih fosila.
Tada je skupina mladih mještana prepoznala turistički i edukativni potencijal pronalaska fosilnih ostataka te je osnovala udrugu „Dolina mamuta“, s ambicioznom vizijom oživljavanja sela i njegove baštine.
U razdoblju između prvih otkrića provedena su kraća istraživanja tijekom kojih su, uz ostatke vunastog mamuta i vunastog nosoroga, pronađeni i fosilni ostaci hijene, divljeg konja i bizona. Četiri godine nakon drugog nalaza uslijedilo je i treće otkriće, ponovno u blizini seoskog ribnjaka pronađeni su fosilni ostaci mamuta. Zahvaljujući tim nalazima Mohovo je uvršteno među značajna nalazišta na geološko-paleontološkoj karti Hrvatske.
Dodatnu potvrdu važnosti lokaliteta donosi i otkriće od 30. srpnja 2022., kada je Goran Popović iz Mohova po četvrti put pronašao novi zub mamuta.
Kljove mamuta mogle su biti duže od 4 metra i koristili su ih ne samo za obranu, već i za razgrtanje snijega kako bi došli do trave i drugih biljaka.
U dosadašnjem radu udruga je organizirala kreativne radionice sa slamom, tijekom kojih su u središtu mjesta bile postavljene impozantne slamnate skulpture vunastog mamuta, vunastog nosoroga i hijene.
U samom središtu sela, uz državnu cestu D2 koja povezuje Ilok i Vukovar, nalazi se dojmljiv kip vunastog mamuta u prirodnoj veličini, jednostavno ga je nemoguće ne uočiti. Autor skulpture je magistar kiparstva Nikola Faller iz Osijeka, a mamut je izrađen od izdržljivih, trajnih materijala kako bi bez poteškoća podnio sve vremenske uvjete.
Vunasti mamuti imali su slojevitu „zimsku opremu“, odnosno gustu poddlaku, dužu gornju dlaku i čak do 8 cm debelu potkožnu masnoću, što im je omogućavalo preživljavanje temperatura i ispod –40 °C.
Uz to, udruga redovito priprema edukativne radionice posvećene paleontološko-geološkoj prošlosti Mohova te je pokrenula prepoznatljive manifestacije „Advent u Mohovu“ i „Mammothfest“, koje dodatno doprinose kulturnom životu i prepoznatljivosti mjesta.
Posjetitelji mogu pogledati i izložbu „Fosili iz Doline mamuta u Mohovu” koja je ostvarena uz potporu Ministarstva kulture i medija, Hrvatskog prirodoslovnog muzeja te Muzeja grada Iloka, a čiji je stalni postav smješten u prostorijama Društvenog doma.
Posljednje populacije mamuta nisu izumrle istovremeno s „ledenim dobom“, nego su na izoliranim otocima u Arktičkom oceanu preživjele sve do prije otprilike 4.000 godina – dakle u vrijeme kada su već postojale piramide u Egiptu.
S obzirom na to kako se adventsko vrijeme polako približava, a time, nadamo se, i snježne pahulje, selo Mohovo pa time i njihovog čuvara mamuta na ulazu, posebno je zanimljivo posjetiti u blagdanskim lampicama!
