Donji Miholjac – „nema mjesta na svijetu kao ovo“

Istraži, osjeti i doživi

Nadomak granice s Mađarskom i samo par kilometara od rijeke Drave, smjestio se Donji Miholjac, čiji se prvi spomen pojavljuje 1057. godine. Povijest ovoga mjesta oblikovana je utjecajem plemićke obitelji Prandau i Mailath čiji je trag ostao sve do danas.

Gorica, Centar, Major i Hobodj
Stara Drava, Nova Drava, ostajte mi dobro
devetstopedeset godina postojimo, druže
oni, što nas ne vole ti nemaju duše.

Nema mjesta na svijetu kao ovo,
sve je tako skupo, sve je tako novo,
svijet je mal, a Miholjac je tako velik
upoznati ga želiš.

(tekst iz pjesme Donji Miholjac: Toxara i Kandžija)

Perivoj Donji Miholjac, zelena inspiracija

Bilo proljeće, ljeto, jesen ili zima, perivoj u Donjem Miholjcu savršen je za duge šetnje, opuštanje, druženje s dragim ljudima na klupi i udisati odmor! Ovaj perivoj živi i trag jedne velike plemićke priče jer je nastajao uz dvorac obitelji von Prandau i grofa Mailatha, a prvi spomen na perivoj pronalazi se u 1818.
Njegov današnji karakter oblikovali su naraštaji vlasnika koji su ovdje stvarali spoj prirodne ljepote, vrtne umjetnosti i europskog duha vremena. Nekada otvoren građanima, imao je grijane staklenike, bio je osvijetljen i ispunjen rijetkim biljnim vrstama, zbog čega je bio pravo čudo svoga doba. I danas, na svojih 16 hektara, čuva aristokratski šarm koji podsjeća na slavna vremena Donjeg Miholjca.

Dvorac Prandau, povijesna ikona

Dika Donjeg Miholjca zasigurno je dvorac Prandau. Naime, nakon oslobođenja ovih prostora od Osmanlija 1687. Carski dvor, odnosno car Karlo VI., krenuo je u rasprodaju velikih dijelova Slavonije i to strancima koji su obnašali dužnosti vojskovođa i onima koji su odigrali ključnu ulogu u borbi protiv Turaka.
Tako jedan posjed dolazi u ruke Antunu Petru Hilleprandu von Prandau, čime je mjesto postupno preraslo u važno vlastelinsko središte. Nakon izumiranja muške loze Prandauovih, miholjački dio posjeda pripao je Štefaniji von Prandau, a njezinom udajom za grofa Đuru Mailatha imanje prelazi u ruke obitelji Mailath. Osobito se ističe Ladislav Mailath, koji je upravljao posjedom do njegove prodaje 1923. Dvorac u Donjem Miholjcu, podignut 1818. u kasnobaroknom duhu prepoznatljiv je po nizu ornamentalnih prozora i elegantnim trijemom koji povezuje stari i noviji dio zgrade.

Dvorac Mailath, bajkovita rezidencija

Dvorac Mailath jedan je od najupečatljivijih primjera kasne slavonske dvoranske arhitekture i ujedno jedan od posljednjih dvoraca podignutih na prostoru Slavonije u doba Austro-Ugarske Monarhije. Građen je početkom 20. stoljeća, prema projektu budimpeštanskoga arhitekta Istvána Möllera, a svojim izgledom jasno odražava utjecaj engleskoga tudorskog stila.
Njegova slikovita pročelja, cilindrične kule, visoka i razvedena krovišta, ukrasni dimnjaci, terase s balustradama i ograde od kovanoga željeza daju mu gotovo romantičan, ladanjski karakter, zbog čega ostavlja dojam dvorca iz engleskih plemićkih priča.
Uz njegov nastanak veže se i zanimljiva anegdota. Prema predaji, grof Mailath je tijekom posjeta cara Franje Josipa I. Donjem Miholjcu 12. rujna 1901. obećao da će do careva sljedećeg dolaska podići novi dvorac u lovačkom stilu. Upravo se ta priča često navodi kao jedan od poticaja za njegovu gradnju, što dvorcu daje dodatnu povijesnu i simboličku privlačnost.
Dvorac ima četiri etaže; podrum, prizemlje, kat i potkrovlje te oko pedeset prostranih prostorija raspoređenih na približno 3500 četvornih metara korisne površine.
Da je dvorac u svojoj izgradnji bio rame uz rame tadašnjoj svjetskoj sceni govori i podatak kako je imao svoj vodovod, parnu turbinu na kotlu za vodu, a kasnije i električnu energiju iz Tvornice špirita. U dvorcu se grijalo na kaljene peći, otvoreni kamin kao i na centralno na toplu vodu. U podrumu dvorca nalazila se i kuglana sa šankom, a za vrijeme Domovinskog rata u dvorcu je bila Ratna bolnica.

Festival Prandau, glazbeno nasljeđe grada

Festival Prandau u Donjem Miholjcu osmišljen je kao kulturna manifestacija koja kroz glazbu oživljava bogatu baštinu obitelji Hilleprand-Prandau te snažno ističe njezin doprinos kulturnom i društvenom razvoju slavonskoga prostora. Programska koncepcija Festivala usmjerena je ponajprije na promicanje orguljaške i komorne glazbe, pri čemu se osobita pozornost posvećuje liku i djelu Karla baruna Prandaua, glazbenika, skladatelja i mecene koji je ostavio dubok trag u glazbenom, obrazovnom i vjerskom životu Donjeg Miholjca i šire regije.
Njegova ostavština i danas je vidljiva u vrijednim orguljama crkve sv. Mihaela arkanđela, tradiciji glazbenog obrazovanja te reprezentativnom prostoru dvorca Mailath.
Temeljni cilj Festivala jest revitalizacija kulturne baštine i stvaranje novih kulturnih sadržaja koji će povezati prošlost i sadašnjost i tako podići svijest lokalne zajednice o važnosti naslijeđa obitelji Prandau te građanima omogućiti pristup vrhunskim koncertnim događanjima.
Poseban naglasak stavlja se i na uključivanje učenika glazbene škole te mladih glazbenika, kojima se pruža poticajno okruženje za umjetnički razvoj.

Drava, prirodna pozornica za rekreaciju

Blizina rijeke Drave daje Donjem Miholjcu poseban prirodni identitet i dodatnu privlačnost za odmor, rekreaciju i boravak na otvorenom. Osobito se ističe područje Stare Drave, omiljeno gradsko izletište smješteno sjeverno od grada, gdje stanovnici rado dolaze na šetnju, druženje i bijeg od svakodnevice u mir prirode.
Taj je prostor važan i kao mjesto sportskih, kulturnih i rekreacijskih događanja. Posebnu ulogu u njegovu očuvanju ima Ribolovna športska udruga „Udica“, osnovana 1933. godine, koja promiče sportski i rekreativni ribolov te skrbi o zaštiti okoliša i uređenju izletišta.

Cikloturizam, doživljaj prirode i baštine

Donji Miholjac ima vrlo povoljan položaj za razvoj cikloturizma jer se nalazi u zaštićenom prirodnom području Mura–Drava te na važnim međunarodnim biciklističkim pravcima. Grad je uključen u rutu EuroVelo 13, kao i u pravac biciklističke staze Bypath koja povezuje tvrđavu Siklós s dvorcima Prandau i Mailath. Osim toga, područjem prolazi i ruta Drava Bike Tour, koja u širokom krugu povezuje Donji Miholjac s Belišćem, Beremendom, Villányjem, Siklósom, Harkányjem i Drávaszabolcsom. Posebnu vrijednost ima i Greenway, odnosno Zelena staza duga 120 kilometara, koja povezuje niz sela i gradova od mađarskog Kemeša do hrvatskog Latinovca.
Takva mreža ruta stvara čvrste temelje za razvoj kontinentalnog turizma, u kojemu se posjetiteljima predstavljaju prirodne ljepote, kulturna baština i tradicijski način života ovoga pograničnog prostora. Biciklistima se pritom otvara mogućnost upoznavanja hrastovih šuma, vinograda, žitnih polja i rijeke Drave, ali i lokalnih proizvoda i običaja, poput meda, vina, sira, kulena i zlatoveza.
Dodatnu važnost razvoju biciklizma u gradu daje i djelovanje BK Maraton teama, koji održava dvije biciklističke staze XC MTB i pump track, čime se potiču rekreacija, sport i aktivni boravak u prirodi.

City Apartment 02, idealan izbor za boravak

Ako poželite prenoćiti u ovome kraju i detaljnije istražiti sve ljepote preporučujemo City Apartment 02 koji nudi vrhunski spoj modernog dizajna, komfora i aktivnog odmora. Ovaj elegantno uređen apartman kapaciteta do 4 osobe idealan je za parove, obitelji ili goste koji žele kvalitetan boravak uz bogatu ponudu sadržaja i izvrsnu lokaciju.
Gostima su na raspolaganju:
• privatni parking,
• uređeno dvorište,
• sjenica s roštiljem,
• biljar i pikado,
• električni i klasični bicikli.

Donji Miholjac ostavlja dojam mirnog, sadržajnog i gostoljubivog mjesta. Njegova povijest, prirodni ambijent i lokalni život stvaraju ugodnu atmosferu koja lako privuče posjetitelje. Bilo da dolazite prvi put ili se vraćate, ovaj kraj pruža osjećaj poznatosti i topline koji se pamti.

Ako želite doživjeti Donji Miholjac iz prve ruke, posjetite ga i dopustite da vas ugodno iznenadi.