Varaždinska regija, danas simbol zelenih brežuljaka, predivnih pogleda i vinograda, u starijoj ili, ako se pita Majku Zemlju, zapravo novijoj povijesti, bila je zemlja vatre! Jeste li znali kako je područje Varaždinske županije prije nekoliko desetaka milijuna godina bilo iznimno vulkanski aktivno?
Naime, jedini sačuvani vulkan, a koji je ujedno i jedino nalazište poludragog kamenja u Republici Hrvatskoj, nalazi se pored grada Lepoglave. Riječ je o lokaciji „Gaveznica – Kameni vrh“, visokoj 373 metra, zaštićenom geološkom spomeniku prirode od 1998. godine. Danas se tamo nalazi velika rupa nekadašnjeg kamenoloma Gaveznica, pa prizor za one neiskusne ne otkriva odmah da se upravo ondje nalazio fosilni vulkan, koji je bio najaktivniji prije oko 22 milijuna godina.
Vulkan se naziva fosilnim zato što je ubrzo nakon svojeg nastanka bio zatrpan mlađim sedimentnim naslagama, a ponovno izložen tek u gornjem pliocenu, prije otprilike dva milijuna godina. Prepoznatljiv oblik vulkana tijekom milijuna godina oblikovala su mora koja su nastajala i nestajala tijekom geološkog razvoja ovog dijela planete.
Bivši kamenolom postao je posebno zanimljiv zbog nalaza poludragih minerala poput ahata, opala i kalcedona. Ove mineralne tvorevine nastale su u kasnim fazama vulkanske aktivnosti, kada su hidrotermalni procesi djelovali na vulkanske stijene te doveli do njihova formiranja. Tako se ovaj poludragi kamen naziva Lepoglavski ahat.
Ahati su nastali u šupljinama i pukotinama andezita vulkanske stijene stare oko 20 milijuna godina. Da bi se formirao samo jedan primjerak, potrebno je i do tisuću godina taloženja slojeva kvarca u stijeni – prirodna čarolija koja se odvijala duboko ispod površine današnje Varaždinske županije.
Smatra se da su pavlini u srednjem vijeku dobro poznavali ovaj lokalitet, a postoje indicije da je bio u uporabi i mnogo ranije. Dokazi čak upućuju na to da su ga koristili i ljudi iz kamenog doba. U špilji Vindiji te u Velikoj pećini na Ravnoj gori otkriveni su kameni noževi, strugala, sjekire i drugi alatni predmeti, što govori o razvijenoj prapovijesnoj obradi kamena. Posebno su zanimljivi nalazi ručnih klinova od zelenog tufa u Vindiji, koji sugeriraju da su davni stanovnici već tada prepoznavali vrijednost i upotrebljivost ovog lokalnog materijala.
Lepoglavski ahat
Nedavno su kod Čreta, oko 4 km istočno od Gaveznice, pronađena nova nalazišta poludragog kamenja – najviše različiti oblici kalcedona, crveni jaspis i ahat, a rjeđe ametist i opal.
Lepoglava je povezana s mineralogijom i po leksikografu Ivanu Belostencu, čije djelo Gazophylacium iz 1740. godine uključuje oko 270 naziva iz područja mineralogije i predstavlja temelj hrvatske mineralogijske terminologije.
Lokalitet Gaveznica – Kameni vrh opisao je još 1936. godine Stjepan Vuković, a na vršnom dijelu nekadašnjeg uzvišenja utvrđeni su tragovi pretpovijesnog naselja iz kasnog brončanog doba.
Danas, iako područje više nema veliki značaj u komercijalnoj eksploataciji ahata, ono ima veliku edukativnu, znanstvenu i turističku vrijednost. Gaveznica – Kameni vrh postala je poučna staza koja priča priču staru milijune godina, a posjetiteljima pruža jedinstven doživljaj susreta s geološkom prošlošću našeg planeta.
Gaveznica – poučna staza
Dođi, istraži i osjeti dah drevnog vulkana!
Prošeći poučnom stazom Gaveznice, dotakni stijene stare milijune godina i otkrij gdje se krije Lepoglavski ahat – dragulj koji čuva priču o vatri, vremenu i prirodi.
Posjeti Lepoglavu i otputuj kroz geološku povijest Varaždinske regije – zemlje vulkana! Na našoj stranici odaberi smještaj i započni svoje putovanje kroz ovo jedinstveno prirodno blago.