Tri dana dovoljna su da se zaljubite u Baranju. Očekuje vas vožnja brodom kroz Kopački rit, skriveni vidikovci, stoljetni dvorci, vrhunska vina i gastronomija zbog koje ćete poželjeti ostati barem još jedan dan.
Bilje kao savršen početak putovanja
Prva postaja u Baranji, a ujedno i vrata jednog od najljepših parkova prirode u Hrvatskoj, zasigurno je Bilje. Mjesto koje i danas njeguje tradicionalnu arhitekturu, ribolov te način života usko povezan s prirodom. Upravo ovdje započinje priča o Baranji – regiji koju ćete najbolje upoznati polako, korak po korak.
U Bilju ćete pronaći trag osloboditelja Baranje i šireg panonskog prostora od osmanske dominacije, princa i velikog vojskovođu Karla Eugena od Croÿa, poznatijeg kao princ Eugena Savojskog, te njegov lovački dvorac.
Dvorac datira iz 18. stoljeća, a njegov je arhitekt do danas ostao nepoznat, iako se pretpostavlja da je riječ o Johannu Lucasu von Hildebrandtu, arhitektu koji stoji iza bečkog dvorca Belvedere.
Prolaskom kroz Bilje ne propustite prošetati poučnom stazom koja vodi kroz jedinu stepsku livadu u Republici Hrvatskoj. Posebno je zanimljivo što se ova stepa nalazi na lokalnom groblju, gdje raste oko 140 biljnih vrsta. Među njima se ističu iznimno rijetki mađarski divokozjak i crnkasta sasa, a cijelo područje zaštićeno je kao spomenik prirode.
Iz Bilja se spustite do Biljskog jezera, odnosno Stare Drave. Osim ribolova, ovdje možete veslati kajakom ili biciklom uz obalu krenuti prema obližnjem Kopačevu i Parku prirode Kopački rit.
Kopački rit – europska Amazona
Tijekom ljeta preporučujemo vožnju brodom kroz rukavce ove baranjske močvare te promatranje ptica, kojih je na području Kopačkog rita zabilježeno oko 300 vrsta. Posebno se ističe orao štekavac, zaštitni simbol parka, dok ribolovcima, ali i njemu, ulov često pokušavaju oteti kormorani. Ovaj veliki vranac s rasponom krila koji ponekad prelazi metar smatra se pravim prvakom u ribolovu.
Ako uz pratnju vodiča zađete dublje u močvarni dio Kopačkog rita, koji se proteže i na područje Srbije i Mađarske, vrlo je vjerojatno da ćete susresti srne, jelene ili divlje svinje. Posjetite li rit tijekom jeseni, možda ćete čuti glasnu riku jelena u vrijeme parenja, kada cijela močvara odjekuje njihovim karakterističnim glasovima.
Okusi Baranje na prvom tanjuru
Nakon obilaska ovog jedinstvenog parka prirode, koji s razlogom nazivaju europskom Amazonom, vrijeme je za predah uz tradicionalne okuse Baranje. Naša preporuka je perkelt od soma – tradicionalno panonsko riblje jelo koje se priprema kao gusti paprikaš ili varivo.
Perkelt se kuha polako, sve dok se riba ne sjedini s bogatim umakom od luka i mljevene crvene paprike. Najčešće se poslužuje uz domaću tjesteninu, trgance, široke rezance ili noklice, a njegov je okus pun, aromatičan, lagano pikantan i prepoznatljivo baranjski.
Kad smo već kod mljevene paprike, kažu da najbolja dolazi upravo iz mjesta Lug. Brojne medalje i priznanja lokalnih proizvođača to samo potvrđuju. Svake se jeseni u Lugu održava tradicionalni Paprikafest, manifestacija posvećena ovom nezaobilaznom začinu, uz natjecanja, domaće proizvode i brojne izlagače koji čuvaju bogatu gastronomsku tradiciju Baranje.
Dvorac Tikveš i kupanje u Kneževim Vinogradima – drugi dan
Kompleks dvorca Tikveš jedno je od najneobičnijih mjesta u Baranji jer na jednom prostoru povezuje prirodnu baštinu Kopačkog rita, aristokratsku povijest Habsburgovaca, lovačku tradiciju, političku povijest 20. stoljeća i suvremenu multimedijalnu interpretaciju prirode. Smješten u šumovitom i gotovo skrivenom dijelu Parka prirode Kopački rit, Tikveš je rezidencijalni kompleks koji se razvijao kao zatvoreno lovačko i ladanjsko središte, namijenjeno vladarima, članovima dvora, visokim državnicima i uglednim gostima.
Kompleks dvorca Tikveš nastao je u 19. stoljeću, a izgradili su ga članovi teschenske loze obitelji Habsburg. U kompleksu se nalaze Novi dvorac s aneksom, Stari dvorac, odnosno ladanjski objekt, Kapela papinskog blagoslova te prateće građevine.
S obzirom na to da je Kopački rit oduvijek bio prostor obilja – vode, ribe, ptica i divljači – bio je iznimno privlačan europskoj aristokraciji kojoj je lov predstavljao oblik društvenog prestiža, diplomacije i političkih susreta.
Od Habsburgovaca do suvremenog interpretacijskog centra
Nakon Prvog svjetskog rata i međudržavnog razgraničenja prostor Tikveša prelazi u vlasništvo nove države, najprije Kraljevine SHS, a potom Kraljevine Jugoslavije. U razdoblju od 1941. do 1944. kompleksom je upravljao princ Albrecht Habsburg, čime se još jednom potvrđuje njegova povezanost s europskim plemićkim krugovima.
Nakon Drugog svjetskog rata kompleks je nacionaliziran i ponovno dobiva funkciju zatvorenog rezidencijalnog lovačkog središta. Posebno je zanimljivo da je Tikveš u socijalističkom razdoblju bio povezan s Josipom Brozom Titom, koji je ondje često boravio u lovu sa stranim državnicima i uzvanicima. Zbog toga se Tikveš u javnosti često doživljava kao nekadašnja Titova lovačka rezidencija.
Kompleks je tijekom okupacije Baranje u Domovinskom ratu teško stradao. Opljačkan je, oštećen, a znatan dio infrastrukture bio je uništen.
Današnji Tikveš ima potpuno novu ulogu. Nakon obnove i prenamjene kompleks je pretvoren u Prezentacijsko-edukacijski centar Tikveš, suvremeni interpretacijski prostor posvećen Kopačkom ritu.
Vrijeme za osvježenje
Nakon upoznavanja s bogatom poviješću ovoga kraja vrijeme je za malo odmora, a najbolje mjesto za to su bazeni u Kneževim Vinogradima. Svoja su vrata ponovno otvorili prošloga mjeseca nakon opsežne obnove koja je bila nužna zbog požara koji je ranije zahvatio cijeli sportsko-rekreacijski centar. Tako Baranja ponovno ima moderan kompleks za kupanje i ljetno opuštanje na dobro poznatim Suljoškim bazenima.
A kako se nakon kupanja uvijek otvori apetit, iskoristite priliku i kušajte neke od najpoznatijih baranjskih specijaliteta poput čobanca ili srnetine u umaku od borovnica.
Majka vina – treći dan u Baranji
Ako mislite kako smo zaboravili najbolji dio Baranje, varate se… nismo. Kakvi bismo bili da pričamo o Baranji, a ne objasnimo sam korijen njezina imena? Naime, naziv Baranja dolazi od dviju mađarskih riječi, „bor“ i „anya“, što u doslovnom prijevodu znači majka vina.
Baranja to uistinu i jest, a ako se i sami poželite uvjeriti, posjetite vidikovac Belje na Karanačkom brdu, prirodnoj uzvisini od 230 metara s koje se pruža prekrasan pogled na nepregledne vinograde ove regije.
Ovdje je tradicija vinarstva duboko ukorijenjena u zemlju, baš poput stabala vinove loze koju su prvi donijeli Rimljani prije gotovo dvije tisuće godina.
Gatori čuvaju stoljetnu vinsku priču
Posjetite stare vinske podrume u Kneževim Vinogradima, ukopane prije gotovo pet stoljeća, i razgledajte neke od najstarijih vinskih primjeraka i boca sačuvanih u ovoj regiji. Posebno će vas oduševiti goleme vinske bačve zapremnine čak 330.000 litara.
Savjetujemo vam da posjetite i druga poznata vinska sela poput Zmajevca ili Suze, gdje ćete uz izvrsnu vinsku kapljicu pronaći i ugodan hlad u tradicionalnim vinskim podrumima, poznatijima kao gatori.
Da se znanje o vinima i bogata tradicija njihove proizvodnje prenose s generacije na generaciju, zaslužna je i Udruga vinogradara Baranje Zmajevac, kao i brojna vinska događanja poput Vinatlona i Vinskog bor maratona, manifestacija koje svake godine okupljaju velik broj posjetitelja uz vino, gastronomiju i dobru zabavu.
Okusi koje ćete ponijeti kući
Jedna stara baranjska poslovica kaže kako svaka riba pliva tri puta – prvi put u vodi, drugi put u fišu, a treći put u vinu. Zato ne napuštajte Baranju bez tanjura tradicionalnog fiša i čaše dobro ohlađenog bijelog vina.
Na kraju ovog trodnevnog putovanja kao suvenir svakako ponesite koju „ciglu“ slanine, domaće kobasice, kulen i njegovu seku te bocu vina iz baranjskih vinograda. No još vrijednije od toga bit će uspomene koje ćete ponijeti sa sobom. Vjerujemo da će upravo Baranja biti tema vašeg prvog razgovora uz kavu s obitelji i prijateljima te da ćete ih svojim pričama inspirirati da i sami otkriju ljepote ove jedinstvene regije.