Svakog 11. studenoga mošt simbolično postaje vino, na stolove stiže martinjska guska, a vinogradima odjekuju zdravice. No jeste li se ikada zapitali zašto Martinje slavimo baš toga dana, kakve veze s njim ima guska i zašto se u Samoboru nekada pričalo da je netko preko noći ukrao sav mošt?
Kako bismo uopće shvatili povijest ovog događaja, moramo predstaviti osobu koja stoji iza ovog običaja. Sveti Martin rođen je 316. godine u mjestu Savaria, današnjem Sambotelu u Mađarskoj, a bio je biskup grada Toursa i jedan od prvih svetaca koji nisu bili mučenici.
„Ovim plaštem me je zaogrnuo Martin“
Kao mladoga, protiv njegove volje, unovačili su ga u carsku gardu, a i svoje djetinjstvo proveo je u vojnom garnizonu u Paviji uz svoga oca. Jedne zime ispred gradskih vrata Amiensa u Galiji susreo je siromaha koji je od njega tražio novac, ali s obzirom na to da ga nije imao, odrezao je polovicu svoga vojnog zimskog plašta te je darovao siromahu. Prema predaji, sljedeće noći usnuo je Gospodina koji mu je u snu rekao: „Ovim plaštem me je zaogrnuo Martin“. Nakon toga se još više okrenuo vjeri i propovijedanju. O njegovoj dobroti govori i predaja kako je kao rimski vojnik imao za poslužnika roba, kojemu je on sam čistio obuću i postupao s njim kao s bratom.
Kada je završio vojnu službu, zaredio se za egzorcista, nakon čega se vratio kući i svoju majku preobratio na kršćanstvo, a potom je otišao u Milano gdje se vodila duhovna borba za Krista. Zbog toga su ga protjerali iz Milana, a kasnije je bio proglašen biskupom u gradu Toursu. O njegovu životu i djelovanju pisali su brojni crkveni pisci, među kojima i sveti Grgur Tourski, koji mu je posvetio djela i pridonio širenju njegova štovanja. Sveti Martin brojne je krajeve posjetio pješice ili na magarcu, šireći vjeru i dobro među ljudima.
Kako je guska odala svetog Martina?
Dok je za svetog Petra vezana priča uz pijetla, prema legendi, svetog Martina odala je guska. Kad su ga ljudi htjeli izabrati za biskupa, skromni se Martin sakrio u sijeno. Međutim, na hrpu sijena popela se guska i gakanjem otkrila njegovo skrovište. Poveznica se i danas vidi u hrvatskim krajevima, a osobito u Hrvatskom zagorju, gdje je pečena guska tradicionalno glavno jelo martinjske gozbe.
Danas ga se štuje kao zaštitnika vinara i vinograda, vojnika i konjanika, liječenih alkoholičara, uzgajivača konja i gusaka, ali čak i Švicarske papinske garde. Sveti Martin umro je 8. studenoga 397. godine, a njegovo su tijelo lađom prevezli u francuski grad Tours, gdje je pokopan tri dana poslije. Upravo se dan njegova pokopa, 11. studenoga, obilježava kao blagdan svetog Martina.
Molitva svetom Martinu i obrana Kisega od Sulejmana Veličanstvenog
Uz njega se veže i jedan zanimljiv događaj iz hrvatske povijesti. Dogodilo se to tijekom opsade Kisega 1532. godine, kada su se hrvatsko-mađarske snage predvođene Nikolom Jurišićem suprotstavile osmanskoj vojsci Sulejmana Veličanstvenog. Nikola Jurišić raspolagao je malobrojnom vojnom posadom te je odbio povlačenje prema Beču. Umjesto toga odlučio je okupiti seljake i ostale sposobne za borbu, dok je žene i djecu sklonio iza čvrstih zidova utvrde. Osmanska vojska bila je višestruko brojnija, a stariji povijesni prikazi spominju i više od 100.000 vojnika.
Tijekom višetjedne opsade, već na izmaku snaga, s velikim gubicima i sam ranjen, Jurišić je poslao pismo Ferdinandu I.
„Ja sam se usudio braniti ovaj maleni i slabi grad protiv turske sile, ne zato što se nadam da ću ga spasiti, nego samo da koji časak neprijatelja zabavim i tako kršćanskim vladarima pribavim vremena da se priprave za otpor. Samo zato izložio sam se najvećoj smrtnoj pogibelji.“ (Klaić, 1911:106)
Međutim, uz obranu Kisega veže se i predaja o čudesnom događaju. Prema njoj, žene i djeca molili su se svetom Martinu, a osmanska vojska naglo se povukla. Legenda govori o ruci s ognjenim mačem koja se pojavila iznad grada i prestrašila Osmanlije.
Sveti Martin zaštitnik je brojnih mjesta u Europi, ali i u Hrvatskoj, uključujući Beli Manastir, Dugo Selo, Sumartin, Virje i Vranjic, a po njemu ime nosi i mjesto Sveti Martin na Muri.
Put svetoga Martina kroz Europu
Via Sancti Martini ili Put svetog Martina predstavlja europsku kulturnu rutu koja povezuje mjesta diljem Europe povezana sa životom, djelovanjem i štovanjem svetog Martina.
Stopa sv. Martina
U Hrvatskoj također postoje mjesta na ruti, među kojima su Dugo Selo i Beli Manastir. Prepoznaju se po Stopi svetog Martina, reljefnom obliku otiska bosog stopala na razdijeljenom plaštu, izravnom simbolu svetog Martina.
Martinšćina, vinski „biškup“ i krštenje mošta
Također, u dijelovima sjeverozapadne Hrvatske na Martinje se plaćao i poseban porez koji se nazivao martinšćina, a konkretan iznos ostao je zapisan u mjestu Prozorju pokraj Dugog Sela iz 1695. godine i iznosio je 16 groša.
Uz vinograde sjeverne Hrvatske slavljenje Martinja nalikuje na malo krštenje, gdje glavnu ulogu ima martinjski „biškup“, uz naravno kuma i domaćina, koji uz pjesmu umata bocu mošta u jastuk kao novorođenče, a kum odgovara na pitanja „biškupa“ kako bi mošt pretvorio u vino.
Tko je ukrao mošt u Samoboru?
U Samoboru se nekad na martinjsko jutro prepričavala neobična krađa. Netko bi u šali ustvrdio da su susjedu lopovi preko noći iz podruma odnijeli sav mošt. Međutim, u bačvama nije nedostajala niti jedna kap, bačve su ostale pune, samo što se njihov sadržaj od toga jutra zvao vinom. Tu je dosjetku početkom prošloga stoljeća zabilježio Milan Lang, opisujući kako su njegovi sugrađani dočekivali 11. studenoga, blagdan svetog Martina. Berba je bila iza njih, poslovi u polju primicali su se kraju, a rodbina i susjedi okupljali su se kako bi zajedno kušali mlado vino, što je preraslo u predivnu tradicijsku priču.
Martinje u Kutjevu 2026.
Prava fešta za Martinje sprema se i ove godine u Kutjevu i to već ovoga vikenda, odnosno 7. i 8. studenoga. Program će spojiti vinsku ponudu Kutjeva, gastronomske užitke za nepce, izvrsnu glazbu i pregršt dobre zabave.
Naime, u subotu je planiran Dan otvorenih podruma, gdje će sedam vinarija otvoriti svoje podrume posjetiteljima kako bi okusili najbolje kapljice vina iz kutjevačkog kraja. Glavnina programa predviđena je u nedjelju na Trgu graševine, a dan započinje okupljanjem planinara koji će se zaputiti na izlet uz vodiče Hrvatskog planinarskog društva „Vidim“ Kutjevo. Nakon toga predviđen je Martinjski sajam, dok će glazbene note donijeti tamburaški sastav Astal i Posegana.
Stoga vam ne preostaje ništa drugo nego krenuti stopama svetog Martina ili se zadržati na sjeveru kontinentalne Hrvatske i čašom vina nazdraviti ovome svecu! Ponudu izvrsnih kontinentalnih kuća za odmor pronađite na našoj platformi Destination Green Croatia i usput iskoristite popust od 20 % za smještaj uz kod GREEN20.
Izvor:
Klaić, Vjekoslav. 1911. Povijest Hrvata. Sv. 3, dio 1, Doba kraljeva Ferdinanda I., Maksimilijana i Rudolfa (1527. – 1608). Knjižara L. Hartmana. Zagreb. str. 106.