Ovoga tjedna vodimo vas u Rude, malo mjesto smješteno u samoborskom kraju, poznato po bogatoj rudarskoj prošlosti i očuvanoj tradicijskoj baštini. Iako danas više nema aktivnog rudarenja, povijest mjesta i dalje živi kroz Rudnik sv. Barbare, Mlin Pukšar, rudarsku greblicu i brojne lokalne običaje.
Putovanje u podzemni svijet Rudnika svete Barbare
Na karti zanimljivosti i znamenitosti, Rude se ističu svojim rudnikom i dugom poviješću rudarenja, od kojega je danas ostao, nažalost, samo manji dio. Nekada je cijelo mjesto činila razvedena mreža podzemnih tunela i rovova, no za posjetitelje je uređeno i otvoreno 350 metara rudarskih hodnika.
Prvi jasni spomen rudarenja dolazi iz 1481. godine, a vrhunac rudarenja dogodio se u 16. stoljeću. Koliko je cijeli kraj živio od toga govori podatak da je proizvodnja bakra bila dvostruko veća od cjelokupne proizvodnje bakra u Engleskoj te čak četverostruko veća od Norveške, a bila je i uz bok proizvodnji bakra u poznatom rudniku u Falunu u Švedskoj.
Neki od prvih profesionalnih rudara došli su uglavnom iz Njemačke i Austrije, dok su se vlasnici tijekom stoljeća izmjenjivali, a bili su redom plemići i veleposjednici. Osim bakra i željeza iskapao se i gips, no rudarenje je prekinuto u 20. stoljeću kada su istraživanja pokazala da rude nema dovoljno kako bi eksploatacija bila ekonomski isplativa.
Obnova i turistička valorizacija nekadašnjih rudarskih rovova započela je 2002. godine. Važan doprinos tom procesu dao je međunarodni projekt Sveta Barbara, pokrenut 2005. godine na inicijativu prof. dr. Borisa Šinkovca, lokalnog KUD-a Oštrc te stanovnika Ruda. Zahvaljujući tom projektu, pojedini dijelovi napuštenog rudnika uređeni su i pretvoreni u rudarski muzej na otvorenom, čime je javnosti omogućeno upoznavanje s posebnostima rudskog podzemlja. Istodobno je očuvana vrijedna rudarska baština i sačuvano sjećanje na težak svakodnevni život rudara.
Osim Rudnika sv. Barbare, u mjestu se nalazi i crkva sv. Barbare, jedan od važnijih sakralnih objekata ovoga kraja. Izgrađena je 1622. godine u baroknom stilu, a kasnije je obnovljena u historicističkom duhu. Posebno se ističu glavni oltar posvećen sv. Barbari, zaštitnici rudara, te oltar sv. Jušta za koji se pretpostavlja da potječe iz dvorske kapele staroga samoborskog grada. Zbog svoje povijesti i položaja crkva je važan dio kulturnog i vjerskog identiteta Ruda.
Rudnikom danas upravlja posebna jedinica Samoborskog muzeja, dok brigu o rudniku i obilaske organizira KUD Oštrc.
Kako do rudnika? Ako se odlučite za posjet, do njega možete stići za desetak minuta iz centra Ruda ili svoje putovanje započeti u Botaničkom vrtu Suban u Manjoj Vasi, kroz koju prolazi zanimljiva rudarsko-botanička poučna staza.
Imajte na umu da će svi zimogrozni trebati ponijeti jaknu ili se slojevito odjenuti jer je temperatura u rudniku svega 12 °C. Na ulazu vas čekaju kacige, zaštitna oprema i prava mala avantura pod zemljom.
Obilasci rudnikom traju oko 40 minuta i kreću svakog punog sata, dok je posljednji obilazak predviđen u 17 sati.
Rudarska greblica koja je osvojila Hrvatsku
Ako nakon obilaska ogladnite, vrijeme je za upoznavanje najpoznatijeg gastronomskog simbola Ruda – rudarske greblice. Riječ je o jednostavnom, ali iznimno ukusnom slanom kolaču koji se priprema od sira i oraha ili u kombinaciji sira i zelenja. Nekadašnja omiljena hrana rudara danas je specijalitet koji je svoje mjesto pronašao i na listi nematerijalne kulturne baštine Republike Hrvatske.
Tijekom srpnja, obično u prvom tjednu mjeseca, održavaju se i Dani rudarske greblice. Tradicionalna manifestacija posvećena je ovom rudarskom kolaču i očuvanju lokalne baštine. Događaj spaja gastronomiju, folklor, glazbu, dječje sadržaje, radionice i druženje lokalne zajednice s posjetiteljima.
Program ima i natjecateljski karakter jer se bira najbolja rudarska greblica, dok se istovremeno održavaju koncertni i zabavni sadržaji u prostoru uz Rudnik sv. Barbare.
Posljednjih godina manifestacija se dodatno proširila sportskim sadržajima poput biciklističkog pohoda „Biciklom na greblicu“, čime se tradicija uspješno povezuje s rekreacijom i aktivnim boravkom u prirodi. Zanimljiv je i međunarodni karakter manifestacije, osobito kroz festival „Rudarska luč“, koji povezuje hrvatske i slovenske folklorne sudionike te dodatno naglašava kulturnu otvorenost Ruda.
Manifestacija ima važnu kulturnu i turističku vrijednost jer promovira tradiciju Ruda, rudarsku povijest i prepoznatljiv identitet samoborskoga kraja.
Posljednja vodenica na Gradni čuva uspomene na neka druga vremena
Među vrijednim elementima kulturne baštine Ruda posebno se ističe Mlin Pukšar, posljednji mlin vodenica na potoku Gradni. Izgrađen je 1843. godine, a svojom je funkcijom desetljećima bio povezan sa svakodnevnim životom lokalnog stanovništva i tradicionalnim načinima obrade žitarica.
Mlin je prestao s radom 2003. godine, nakon čega je postupno počeo propadati, no njegova kulturno-povijesna vrijednost prepoznata je kroz obnovu koju su od 2013. do 2015. godine proveli Konzervatorski odjel iz Zagreba i Kulturno-umjetničko društvo Oštrc.
Od 2013. godine Mlin Pukšar ima status preventivno zaštićenog dobra Republike Hrvatske, a u tijeku je i postupak njegove trajne zaštite. Danas predstavlja vrijedan podsjetnik na nekadašnji ruralni život, tradiciju vodeničarstva i povijesni identitet rudskoga kraja.
Mjesto koje još uvijek čuva duh nekih sporijih vremena
Rude su mjesto koje vrijedi posjetiti jer na malom prostoru povezuju bogatu rudarsku prošlost, očuvanu kulturnu baštinu, tradicijsku gastronomiju i prirodne ljepote samoborskoga kraja. To je jedan od onih skrivenih kutaka Hrvatske koji možda nisu među najrazvikanijim destinacijama, ali upravo zato iznenade svakoga tko im pruži priliku.
Ako volite mjesta koja imaju priču, autentičnost i karakter, Rude bi se vrlo lako mogle naći na vašoj listi za sljedeći izlet.