Znate li da je Ivančica najviša planina Hrvatskog zagorja, duga gotovo 30 kilometara i na pojedinim dijelovima široka čak devet kilometara? I još jedno pitanje – piše li se Ivančica ili Ivanščica? Odgovor je jednostavan: oba su naziva ispravna.
Ivančica, često zvana Ivanščica, u srednjem se vijeku zvala Očura, dok današnji naziv "duguje" katoličkom redu ivanovaca. Upravo su oni naseljavali doline i podnožje planine, gdje su imali svoje posjede i utvrde.
Planina koja skriva više nego što se čini
Podno nje krajolik će se možda na prvi pogled činiti pitomim, s idiličnim šumama bukve, hrasta kitnjaka i običnog graba, ali neka vas ta zelena idila ne zavara jer Ivančica krije i velike strmine te gole stijene.
Alpske karakteristike Ivančice najbolje se uočavaju na kamenom grebenu Legesičine, stijenama ispod Beliga i strmoj hridini s ruševinama na Belec-gradu.
Na vrh bez daha ili laganim korakom? Koju planinarsku stazu odabrati?
Ako ste početnik u planinarskom svijetu, za vas je idealan planinarski put preko Prekrižja. Riječ je o najlakšem usponu za koji će vam trebati oko dva i pol sata, a na stazu se možete uključiti s parkirališta Repikovec, s kojega ujedno započinje i najzahtjevniji put prema vrhu. Druga polazišna točka je Žgano vino.
Iako je možda najkraći, uspon preko Pionira zasigurno će testirati vašu izdržljivost kroz sat i pol aktivnog planinarenja. Oko dva sata umjereno zahtjevnog uspona očekuje vas putem preko Mrzljaka, dok vas laganiji hod čeka putem preko Konja.
Putevima sjeverne padine spustit ćete se u dolinu rijeke Bednje, no ona je vrlo strma, slabo razgranata i izrazito planinskog obilježja, stoga je možda pogodnija za planinare nešto iskusnijeg "kova".
Dva vidikovca koja osvajaju Hrvatsko zagorje
Ako želite onu jednu fotografiju Hrvatskog zagorja koju ćete s ponosom podijeliti na društvenim mrežama, onda je svakako snimite s vrha Ivančice, na 1060 metara nadmorske visine, odnosno s jednog od dva vidikovca.
Prvi je Stričevo, s kojega se pruža prekrasan pogled na Varaždin, Međimurje i prema Ivancu, dok se na najvišoj koti nalazi vidikovac Piramida, visok čak deset metara. Zanimljivost ovog vidikovca jest da zauzima središnji položaj nad cijelim Hrvatskim zagorjem, a tijekom vedrih dana pogled seže sve do Mađarske, Slovenije i istočne Hrvatske.
Planinarski gablec s pogledom
Kvalitetan predah pronaći ćete u planinarskom domu Pasarićeva kuća, koji je otvoren vikendom, odnosno od petka u 14 sati do nedjelje u 20 sati, kao i blagdanima. Posjetiteljima nudi piće, jela i noćenje za 40 osoba.
Uz dom se nalazi i depadansa s terasom od dvadeset mjesta te stalno otvoreno Francekovo sklonište. Nakon uspona nema ljepšeg osjećaja od planinarskog gableca na jednoj od brojnih klupa u okolici doma, uz pogled koji doista liječi.
Više od stoljeća planinarske tradicije
Povijest Hrvatskog planinarskog društva Ivančica seže u kraj 19. stoljeća, kada je na vrhu Ivanščice već 1893. godine podignuta prva drvena razgledna piramida.
Samo planinarsko društvo osnovano je 1898. godine pod predsjedanjem Božidara Kukuljevića-Sakcinskog. Važan trenutak u njegovu razvoju bilo je otvaranje Pasarićeve kuće 1929. godine, nazvane po tadašnjem predsjedniku Hrvatskog planinarskog društva Josipu Pasariću.
Društvo je 1958. godine sudjelovalo i u osnivanju Zagorskog planinarskog puta, čija se središnjica nalazila upravo u Ivancu.
Ako nakon osvojenog vrha poželite produžiti boravak u Hrvatskom zagorju, istražite ponudu pažljivo odabranih kuća za odmor na platformi Destination Green Croatia. Nakon dana provedenog na planinarskim stazama nema ljepšeg osjećaja od opuštanja u zelenilu kontinentalne Hrvatske.