Zamislite mjesto gdje se spaja peripanonska regija i planine, dok se nizine priljubljuju uz krševiti greben dinarskih planina. Zvuči kao neka uvertira za davno izgubljeni svijet iz mitova i legendi? Ipak nije, on je itekako stvaran – dobrodošli u skromni, ali predivni Tounj!
Tounjski most
Daleka povijest tounjskog kraja, koja seže još od 7. stoljeća, govori nam kako su ljudi u ovim krajevima uvijek bili u pokretu, između polja, šuma i naselja. Naime, današnji Tounj bio je mjesto puteva razmjene i trgovine iz Gorskog kotara prema panonskim krajevima.
Svaki putnik koji je prošao kroz ovaj kraj ostao je očaran prirodnim bogatstvom. Na istoku ga okružuje donji tok bistrog potoka Tounjčice, dok mu zapad omeđuju brda – Palčev vrh (402 m), Vodice (440 m), Bakarni (515 m) i Veliki Gračac (442 m). Na jugu se tounjski prostor naslanja na šumu Brezovicu, čineći ga idealnim utočištem za ljubitelje svježeg zraka i prirode.
Tounj se prvi put spominje davne 1481., u zapisu o “Tovunju i Tovunjskoj peći”, a u srednjem je vijeku bio u vlasništvu moćnih Frankopana. Podno brda Krpelja, nasuprot pećine iz koje izvire Tounjčica, nalazila se njihova utvrda s četverokutnom kulom. No, zbog turskih upada, grad je napušten sredinom 16. stoljeća, a već 1577. postaje važna krajiška utvrda, kojoj je kasnije dograđen i treći kat.
Osim vojne važnosti, Tounj je rano postao i obrazovno središte. Naime, još 1773. osnovana je trivijalna (pučka) škola, među prvima u ovom dijelu Krajine. Nastava se isprva održavala na njemačkom i hrvatskom jeziku, a od 1868. isključivo na hrvatskom. U zlatnim danima školu je pohađalo čak 600 učenika!
Da je Tounj bio važno prometno čvorište, dokazuje i podatak kako je ovdje prolazila i Jozefinska cesta, koja je 1779. povezivala Senj i Karlovac. Naime upravo jedna od najslavnijih znamenitosti Tounja je impozantni dvokatni kameni most koji se nadvija nad kanjonom rijeke Tounjčice. Prvi kat mosta sagrađen je 1775. godine pod nadzorom pukovnika Vincenza Giorgia Struppija, a most je nazvan Josipovim mostom u čast cara Josipa II. Inspiriran rimskom arhitekturom, most je 1836. dograđen drugim katom, koji je projektirao inženjer bojnik Josip Kajetan Knežić. Time je most dobio svoj prepoznatljivi, dvokatni oblik, jedinstven u Hrvatskoj i šire. Most krase i kipovi rimskih vojnika i spomen-ploče posvećene carevima i graditeljima, što ga čini pravim draguljem hrvatske mostogradnje i razglednicom Tounja.
Tounjski most iz objektiva Ivana Standla 1870.
Foto: Općina Tounj
Krenete li u šetnju od veličanstvenog dvokatnog mosta prema izvoru Tounjčice, očekuje vas prava mala pustolovina kroz slikoviti krajolik. Put vodi pokraj šarmantnog kupališta i starog frankopanskog mosta, a dalje, prema kamenolomu, otkriva se čudesni podzemni svijet.
Tamo se skriva tounjska špilja, speleološki sustav dug gotovo devet kilometara, povezan kanalima s okolnim špiljama. U njenim dubinama nalaze se tajanstvene dvorane – Mamutova i Leopardova. U ovoj špilji nalazi se i jedan poseban „stanovnik“ i to jedini takav na svijetu! Riječ je o špiljskoj slatkovodnoj spužvici koja predstavlja jedinstven primjerak u cijelom svijetu. Uz sve to, kroz krajolik vode i poučne staze, ukupno njih 10!
Kada se umorite od toliko šetnje, obavezno zastanite na Vrelo Božidar u naselju Potok Tounjski i napijte se čiste studene vode. Tounj je spoj prirodne čarolije, bogate povijesti i skrivenih podzemnih čuda, koji svakom posjetitelju nudi priču za pamćenje.