U srcu Hrvatskog zagorja krije se bogatstvo koje mnogi tek trebaju otkriti. Naime, povijesne knjige bilježe više od pedeset dvoraca i utvrda, većinom iz razdoblja baroka, od kojih danas neki i dalje u punom opsegu svjedoče o nekadašnjoj raskoši i kulturnom bogatstvu ovog kraja. Ovi dvorci i utvrde nisu samo arhitektonski dragulji već su i trajni podsjetnici na stoljeća kulturnog i povijesnog nasljeđa koji je Zagorje učinilo posebnim krajem.
Gradnja utvrda na ovom prostoru započela je još u kasnom srednjem vijeku, u razdoblju od 12. do 16. stoljeća, kada su plemići na brežuljcima podizali svoje utvrđene gradove kako bi se zaštitili od vanjskih prijetnji. Tijekom 15. i 16. stoljeća, pod prijetnjom turskih osvajanja, dolazi do intenzivne izgradnje burgova i kaštela. Međutim, prava renesansa gradnje dolazi u 17. i 18. stoljeću, u vrijeme baroka, kada se grade dvorci i ljetnikovci koji svojom raskoši i danas oduzimaju dah posjetitelja.
Zagorskih dvoraca je uistinu mnogo, a mi smo izdvojili jedan poseban uz koji se veže i zanimljiva legenda. Selimo se tako u mjesto Desinić, gdje se na brežuljku smjestio dvor Veliki Tabor.
Dvor pripada najvišoj UNESCO-ovoj kategoriji kulturne baštine i pravi je dragulj ovog kraja. Prema nekim teorijama, Dvor možda leži na vrhu drevnog otoka koji je nekad bio dio Panonskog mora, stvarajući dodatnu mistiku koja obavija ovaj prostor. Još jedna intrigantna hipoteza kaže kako je na ovom mjestu u drugom stoljeću nove ere stajala rimska fortica, što dodatno obogaćuje slojeve povijesti koji se tu isprepliću.
A da boravak u Dvoru bude još posebniji, tu je i jedinstveni podrum, nekadašnji prostor za prešanje vina. Danas služi kao prostor za uživanje u vinu, ljeti ugodno rashlađen, a zimi prijatno topao – idealan kutak za opuštanje usred Zagorja.
Uz Veliki Tabor veže se i jedna legenda o nesretnoj ljubavi, mnogi bi rekli zagorski Romeo i Julija.
Na prvom katu dvorca Veliki Tabor smještena je kapela, a u njoj – lubanja koja pripada Veroniki Desinićkoj, tragičnoj junakinji jedne od najpoznatijih hrvatskih legendi. Na dugim, zimskim noćima, u starim zidovima dvorca, navodno se može čuti jecaj nesretne Veronike, kao da njena duša još traži pravdu i mir.
Veronika Desinićka bila je mlada i prelijepa seljanka iz sela Desinića podno Velikog Tabora. U 15. stoljeću, dok je ban Herman II. Celjski vladao Zagorjem, njegov sin Fridrih zatekao se na očevim posjedima i zaljubio se u Veroniku. No, njihova ljubav naišla je na Hermana, koji se oštro protivio vezi svog sina s djevojkom skromnog podrijetla. Očajni, mladi ljubavnici odlučili su pobjeći i skloniti se u Fridrihštajn u Sloveniji, zamak kojeg je Herman sagradio upravo za svog sina. Tu, u osami guste šume, okruženi prirodnim ljepotama, Veronika i Fridrih su se vjenčali i uživali u kratkom periodu sreće.
Međutim, stari Herman ubrzo saznaje gdje se nalaze i šalje vojsku da ih pronađe. Vojska opkoli zamak, a Fridrih uspijeva pomoći Veroniki da pobjegne preko Gorskog kotara do sela Sveta Margita, gdje se sklonila kod prijatelja. Nažalost, Fridriha je vojska uhvatila i dovezla natrag u Veliki Tabor, a zatim ga otac zatvara u kulu u Celju, koja će postati poznata kao “Fridrihova kula”. Nakon četiri godine zatočeništva, oslobađaju ga, no Fridrih je psihički i fizički slomljen i povijest ga više ne spominje.
Veroniku ubrzo pronalaze Hermanovi špijuni i dovode je u Veliki Tabor. Ban Herman optužuje Veroniku za vještičarenje, tvrdeći da je svojim čarolijama zavela njegovog sina. Iako suci nakon dvodnevnog suđenja zaključe da Veronika nije kriva, Herman je ne pušta na slobodu. Bez obzira na sudsku presudu, daje naredbu da je udave. Nesretna Veronika skončava u vodi, a njeno tijelo kasnije zazidaju u zid dvorca.
Godine 1982., prilikom čišćenja dvorca, pronađena je lubanja za koju se vjeruje da je možda pripadala Veroniki. Istina ili ne, legenda o Veroniki Desinićkoj ostaje zauvijek živa, a njena priča o nesretnoj ljubavi i tragičnoj sudbini nastavlja intrigirati i podsjećati nas na ljubav koja nije poznala granice – čak ni one života i smrti.
Foto: Veliki Tabor
U sklopu dvora smješten je i muzej, a sam dvor mjesto je i odvijanja zanimljive srednjovjekovne manifestacije. O pogledu sa vidikovca Velikog Tabora ne moramo ni trošiti riječ. To vama ostavljamo kako bi dobili puni doživljaj zagorskih brega i vinograda. Uz idilične zagorske kuće za odmor na platformi Destination Green Croatia osigurajte si predivan izlet na sjeveru Hrvatske.
Objavljeno: 7. studenog 2024.