Ove godine ljubitelji astronomije jedva su dočekali kolovoz i to s razlogom jer je pun astronomskih pojava od kojih zastaje dah. Uz već uobičajeno promatranje Perzeida, tu je i poravnavanje planeta kao i pomrčina Sunca i Mjeseca.
Šest planeta, Mjesec i Plejade. Kada ste posljednji put pogledali prema nebu?
U noći sa 6. na 7. kolovoza Mjesec će se prividno približiti otvorenom zvjezdanom skupu Plejade koje se naziva i Sedam sestara pa će tako Mjesec proći ispred pojedinih zvijezda, a iz Hrvatske će biti vidljiv njihov samo prividni blizak susret na noćnom nebu.
Poseban prizor vidjet će oni koji se ranije bude netom prije izlaska Sunca, jer će biti vidljivi planeti Mars, Saturn, Uran i Neptun, kao i Merkur i Jupiter. Posebno zanimljivo za promatranje bit će od 8. do 11. kolovoza jer će Merkur, Jupiter, Mars i Mjesec na nebu stvoriti savršenu dijagonalu iznad istočnog horizonta koji prati ekliptiku, odnosno zamišljenu putanju kojom se planeti prividno kreću nebom oko Sunca.
Dok ćete Mjesec, Mars, Jupiter i Saturn moći vidjeti golim okom, za Uran ili Neptun trebat će vam teleskop.
Merkur, koji je inače vrlo teško promatrati zbog blizine Suncu, ovih dana doseže najbolju vidljivost i to upravo početkom kolovoza, kada je u fazi zapadne elongacije ili najveće prividne udaljenosti do Sunca na jutarnjem nebu, zbog čega će ga biti puno lakše promatrati. Sve što morate je orijentirati se u jutarnjim satima prema istočnom horizontu tek pred izlazak Sunca.
Parada planeta, igra Mjeseca i Merkura. Što kada bi vam netko rekao da se ovakav prizor neće ponoviti još dugo?
Ovih dana Mjesec će se prividno približiti otvorenom zvjezdanom skupu Plejade koje se naziva i Sedam sestara pa će tako Mjesec proći ispred pojedinih zvijezda, a iz Hrvatske će biti vidljiv njihov samo prividni blizak susret na noćnom nebu.
Poseban prizor vidjet će oni koji se ranije bude netom prije izlaska Sunca, jer će biti vidljivi planeti Mars, Saturn, Uran i Neptun, kao i Merkur i Jupiter. Posebno zanimljivo za promatranje bit će od 8. do 11. kolovoza jer će Merkur, Jupiter, Mars i Mjesec na nebu stvoriti savršenu dijagonalu iznad istočnog horizonta koji prati ekliptiku, odnosno zamišljenu putanju kojom se planeti prividno kreću nebom oko Sunca.
Dok ćete Mjesec, Mars, Jupiter i Saturn moći vidjeti golim okom, za Uran ili Neptun trebat će vam teleskop.
Merkur, koji je inače vrlo teško promatrati zbog blizine Suncu, ovih dana doseže najbolju vidljivost i to upravo početkom kolovoza, kada je u fazi zapadne elongacije ili najveće prividne udaljenosti do Sunca na jutarnjem nebu, zbog čega će ga biti puno lakše promatrati. Sve što morate je orijentirati se u jutarnjim satima prema istočnom horizontu tek pred izlazak Sunca.
Djelomična pomrčina Sunca iz Hrvatske. Nekada znak božje ljutnje, danas prizor koji jedva čekamo fotografirati.
U srijedu, 12. kolovoza očekuje nas potpuna pomrčina Sunca, koja će ipak najbolje biti vidljiva iz Španjolske, Arktika, Grenlanda i Islanda i to čak 100%. Iz Hrvatske će biti vidljiva njezina djelomična faza, u različitim postotcima, ovisno gdje se nalazite. Do pomrčine Sunca dolazi kada se Mjesec nađe na putanji između Zemlje i Sunca, zbog čega Sunčev disk ostane prekriven.
Na danas popularan astronomski fenomen ljudi su u ne tako dalekoj prošlosti gledali s oprezom i strahom. Tako su pomrčinu Sunca, zbog manjka znanja o svemiru, percipirali kao zastrašujuću pojavu, znak božje ljutnje, najavu ratova, bolesti, loših usjeva i smrti. Mnogi su povijesni narodi često prinosili žrtve kako bi se njihovi bogovi smilovali jer su smatrali da Sunce proždire mitološko biće. Nagla pojava mraka, zvijezda na nebu, značajno smanjenje temperature i drugačiji izgled neba plašili su narode stoljećima, a danas izazivaju uzbuđenje i predstavljaju savršen trenutak za fotografe.
Jedan takav povijesni događaj opisao je Herodot, kada se tijekom bitke između Lidijaca i Međana, 28. svibnja 585. pr. Kr., dan pretvorio u noć, zbog čega su vojske prekinule borbe i sklopile mir kako bi udovoljile bogovima. Zbog toga se ovaj događaj naziva i Bitka pomrčine. Još jedan takav događaj zbio se tijekom Peloponeskih ratova, kada je grčki povjesničar Tukidid zabilježio pomrčinu u obliku srpa dok su se na nebu pojavile zvijezde. U Mezopotamiji, odnosno Asirskom Carstvu, 763. godine pr. Kr., pomrčinu Sunca povezali su s pobunom u gradu Ašuru, što je kasnije povjesničarima pomoglo u određivanju kronologije događaja u Mezopotamiji.
U Hrvatskoj će pomrčinu biti najbolje promatrati iz zapadne Hrvatske. Iz Zagreba će biti vidljivo oko 70 % Sunčeva diska, iz Karlovca 72 %, dok će u Slavoniji i Baranji biti vidljivo između 46 i 50 % pomrčine. Alarm si podesite nešto iza 19 sati jer će se pomrčina vidjeti između 19:24 i 19:30, a najveća faza nastupit će netom prije zalaska Sunca. Najbolji pogled pružat će uzvisine i planine.
Naravno, Sunce je potrebno promatrati uz odgovarajuću zaštitu – posebne naočale ili filtre koji zadovoljavaju standard ISO 12312-2, dok obične sunčane naočale nisu dovoljna zaštita. Poželite li ovaj nebeski spektakl promatrati uz stručnjake, zaputite se u Zvjezdarnicu Zagreb u Opatičkoj ulici, gdje će se od 18 sati održavati besplatan program promatranja Sunca kroz sigurne solarne teleskope te prijenos potpune pomrčine iz Španjolske.
Suze sv. Lovre ili noć Perzeida. Legenda kaže da nebo plače. Znanost otkriva sasvim drugačiju priču.
Jedan od najpoznatijih događaja u kolovozu svakako su Perzeidi ili u narodu zvane zvijezde padalice ili suze sv. Lovre. No zašto je ovaj astronomski događaj dobio ime po svecu?
Naime, sv. Lovro bio je ranokršćanski mučenik koji je djelovao kao đakon u Rimu za vrijeme pape Siksta II., zadužen za crkvenu imovinu i pomaganje siromašnima, udovicama i drugim osobama u potrebi. Nažalost, u to vrijeme rimski car Valerijan naredio je 258. godine progon kršćana pa su tako i papa Siksto II. kao i sv. Lovro bili pogubljeni.
Posebno se ističe smrt upravo đakona Lovre koji je na zahtjev Rimljana da im preda sve blago Crkve doveo siromašne i bolesne te ih predstavio kao istinsko blago Crkve. Zbog toga čina doživio je mučeničku smrt 10. kolovoza 258. godine, a noćna pojava „kiše“ Perzeida mnoge je podsjetila na njegove suze i simbolični čin kako i nebo plače zbog njegove smrti. Drugima su tragovi Perzeida predstavljali iskre vatre jer je, prema jednoj od predaja, spaljen na željeznoj rešetki.
Bez obzira na narodne predaje, moderna znanost ustanovila je kako Perzeidi nastaju zbog prolaska Zemlje kroz oblak sitnih čestica koje je iza sebe ostavio komet 109P/Swift–Tuttle, a prvi je do toga zaključka došao astronom Giovanni Schiaparelli 1865. godine. Ovaj komet, promjera čak 26 kilometara, obiđe Sunce jednom u 133 godine, a posljednji put bio je blizu 1992. godine pa ga sljedeći put očekujemo tek 2126.
S druge strane, prvi zapisi o ovom događaju pojavljuju se u Kini još 36. godine nove ere. Kada čestice ulaze u Zemljinu atmosferu, zagrijavaju se i stvaraju svjetlosne tragove koje nazivamo meteorima, a neki dosežu brzine od oko 60 kilometara u sekundi, odnosno 216 000 km/h. Budući da će nebo biti idealno za promatranje, bit će moguće vidjeti i do 150 meteora na sat, a najbolje vrijeme za promatranje je iza ponoći.
Ako ste propustili zvijezde padalice, kolovoz vam priprema još jedan spektakl.
Za kraj mjeseca čeka nas gotovo potpuna pomrčina Mjeseca u noći s 27. na 28. kolovoza, kada će Zemljina sjena prekriti čak 96% Mjesečeva diska. Ovoga puta „crveni“, odnosno „krvavi“ Mjesec će izostati, ali će poprimiti bakrene i narančaste nijanse. Za kraj ovog astronomski bogatog kolovoza čeka nas pun Mjesec poznat i kao Jesetrov Mjesec (Sturgeon Moon) čiji naziv vuče od naroda Sjeverne Amerike.
Gdje promatrati nebo?
U zapadnom dijelu kontinentalne Hrvatske vrlo dobri položaji mogu se pronaći na Žumberku, Samoborskom gorju i području Plešivice. Posebno treba birati otvorene livade, vinograde i uzvisine bez drveća i planinskih grebena prema zapadu.
Jedna od najboljih lokacija za promatranje noćnog neba u kontinentalnoj Hrvatskoj svakako je Međunarodni park tamnog neba Vrani kamen, smješten na zapadnom dijelu Papuka, u blizini Daruvara. Park je proglašen međunarodnim parkom tamnog neba najviše, zlatne kategorije, a njegova najposjećenija lokacija je Petrov vrh, udaljen približno devet kilometara od Daruvara. Zbog vrlo malog svjetlosnog onečišćenja ovo je odličan izbor za promatranje Perzeida, Plejada, planeta i drugih slabije vidljivih nebeskih objekata.
Za stanovnike Zagreba, Karlovca, Siska i okolnih područja najbolji je izbor Petrova gora – Biljeg, prvi hrvatski lokalitet koji je dobio međunarodni status parka tamnog neba. Područje je poznato po organiziranim astronomskim promatranjima, okupljanjima astronoma amatera i vrlo dobrim uvjetima za astrofotografiju. Posebno je pogodno za promatranje Perzeida jer pruža tamnije nebo nego lokacije u neposrednoj okolici Zagreba.
Za pomrčinu Mjeseca 28. kolovoza najbolje će biti lokacije s potpuno slobodnim pogledom prema zapadu-jugozapadu. U Osijeku polusjenovita faza počinje u 3:23, djelomična faza u 4:33, a najveća vidljiva faza nastupa oko 6:03, kada će se Mjesec nalaziti gotovo točno na horizontu.